Može li način na koji vrtić ili škola kupuje hranu utjecati na količinu otpada? Može – i više nego što mislimo.
Kada govorimo o bacanju hrane, najčešće pomislimo na vlastiti hladnjak. Međutim, dio problema nastaje mnogo ranije – tijekom planiranja i nabave hrane za škole, vrtiće, bolnice i druge javne ustanove.
Hrana se u tim sustavima nabavlja u velikim količinama, prema unaprijed planiranim potrebama. Ako planiranje nije dovoljno precizno ili se potrebe tijekom godine promijene, nastaju viškovi hrane koji često završavaju kao otpad. To ne znači samo bačenu hranu, nego i neučinkovito trošenje javnog novca.
S potrošačkog aspekta, javna nabava važna je mnogo više nego što se na prvi pogled čini. Novac kojim javne ustanove kupuju hranu dolazi od svih građana, zbog čega je važno da se koristi odgovorno, transparentno i učinkovito.
Danas Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH) omogućuje da se pri odabiru dobavljača, uz cijenu, uzmu u obzir i kriteriji kvalitete, održivosti te lokalnog podrijetla hrane. Time javna nabava postaje alat koji može pridonijeti svježijoj hrani, kraćim lancima opskrbe i manjem nastanku otpada.
Odgovorno planiranje količina, kvalitetni kriteriji i dobra organizacija ne štite samo javna sredstva, nego i interese krajnjih korisnika – djece, učenika, pacijenata i svih građana.
